OSIJEK

Osijek je grad koji je smješten u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave 22 km od ušća u Dunav i kao najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske sjedište je Osječko - baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i financijsko sjedište.

Gradska naselja
U sastavu grada Osijeka nalazi se 11 naselja (stanje 2006), to su: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac.

Demografija
U gradu Osijeku živi 114.616 stanovnika.(2001.) Zajedno s prigradskim naseljima: Tvrđavica, Podravlje, Josipovac,Bilje, Sarvaš, Tenja, Briješće, Brijest, Klisa i Nemetin ima 142.262 stanovnika i ujedno je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj.

Velika prijeratna općina Osijek imala je po popisu iz 1991. godine 165.253 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

Hrvati - 110.934 (67,1)
Srbi - 33.146 (20,0)
Mađari - 3.156 (1,9)
Nijemci - 276 (0,16)
Jugoslaveni i ostali - 17.741 (10,7)
Osijek se sastoji iz starog grada, Tvrđe, izgrađenu početkom 18. stoljeća u baroknom stilu, zatim Gornjeg, Donjeg i Novog grada s klasicizmom, historicizmom i secesijom, te Retfale, Industrijske četvrti, Juga II i Višnjevca. Za svoju veličinu grad Osijek ima puno zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².

Osijek ima jedanaest katoličkih župa: sv. Petra i Pavla (Gornji Grad - Osijek 1), sv. Mihaela Arkanđela (Tvrđa - Osijek 2), Preslavnog Imena Marijina (Donji Grad - Osijek 3), sv. Obitelji (Jug 2 - Osijek 4), sv. Josipa Radnika (Industrijska četvrt - Osijek 5), Uzvišenja Sv. Križa (Retfala - Osijek 6), sv. Leopolda Bogdana Mandića (Osijek 7), sv. Osječkih mučenika (Tvrđavica - Osijek 8), sv. Ćirila i Metoda (Sjenjak - Osijek 9), Mučeništva sv. Ivana Krstitelja (Brijest - Osijek 10) i sv. Luke Evanđeliste (Josipovac - Osijek 11), jednu evangelističku, dvije pravoslavne parohije, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, muške samostane franjevaca Reda manje braće (OFM) u Tvrđi i franjevaca kapucina (OFMCAP) u Gornjem gradu te rezidenciju Družbe Isusove također u Gornjem gradu.

Zemljopisni položaj
Zemljopisni položaj grada:

sjeverna širina 45º 32'
istočna dužina 18º 44'
Nadmorska visina 90 m
Površina grada 169 km2
Prosječna temperatura je 11ºC:

proljeće - 11°
ljeto - 21ºC
jesen - 11,8ºC
zima - 0,2ºC
Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

Povijest

Stari vijek
Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. st. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom Mursa, a potom se nastavlja pod Rimljanima. Ne zna se točno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. st.

Srednji vijek
Osijek je 1996. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. Godina 1196. je godina otkada se raspolaže s prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sustav zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, (1196. - 1205.), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.

Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek, kao i Oesek, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Kasnije su varijante, Essegg, njemačka ili Essec, latinska, samo jezične prilagodbe izvornom hrvatskom.

Novi vijek
Osvajači Osmanskog Carstva u grad su stigli 14. kolovoza 1526. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva oslobođen 29. rujna 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Habsburške Monarhije. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712. - 1721.). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad.

Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. prosinca 1786. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već 1729. godine otvorena je latinska gimnazija. U 1735. godini osnovana je tiskara, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Crkva svetog Mihaela
Klinička bolnica Osijek - stara kirurgijaSredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Europe. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866., nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U travnju 1941., s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u travnju 1945., svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Sam je grad oslobođen 14. travnja 1945. U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Djakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855.-1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera.

Tijekom Domovinskog rata (1991.), posebno nakon pada Vukovara u studenom 1991.., srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. Prije rata u Osijeku je na nekoliko lokacija bio smješten garnizon JNA pod imenom 12. proleterska mehanizirana brigada u sklopu 1. vojne oblasti (sa sjedištem u Beogradu) a u sastavu tzv. Tuzlanskog korpusa. Na čelu garnizona (koji se službeno zvao "Kasarna Milan Stanivuković - narodni heroj") u Osijeku nalazio se tada pukovnik Bora Ivanović zvani Konj, koji se ne samo tijekom boravka u Osijeku već i nakon izlaska iz grada aktivno uključio u rat protiv Hrvatske. Osječko je Državno odvjetništvo protiv sada umirovljenog generala JNA i Vojske Jugoslavije Bore Ivanovića i još trojice oficira iz tadašnjeg garnizona JNA u Osijeku 2006. podigla optužnicu zbog razaranja grada Osijeka i civilnih objekata.

Kazališta
Dječje kazalište u Osijeku
HNK Osijek

Kina [uredi]
Kino Europa
Kino Urania
Ljetna pozornica u Vegi

Knjižnice
Gradska i sveučilišna knjižnica

Galerije
Galerija likovnih umjetnosti
Izložbena dvorana Waldinger
Galerija L
Leonardo
Galerija umjetnina Sretne ulice
HDLU Osijek/galerija Kazamat
Galerija Pegaz
Galerija karikatura Osijek

Muzeji i Arhiv
Muzej Slavonije
Državni arhiv Osijek

Gradovi prijatelji
Gradovi prijatelji
Pečuh (od 1973.)
Budimpešta, XIII okrug (od 2001.)
Pforzheim (od 1994.)
Maribor (od 1995.)
Tuzla (od 1996.)
Ploieşti (od 1996.)
Lausanne (od 1997.)
Nitra (od 1997.)
Graz
Subotica
Vicenza
Czestochowa [1]

Sport

Nogomet
NK Osijek - Nogometni klub Osijek (1. HNL)
NK Grafičar-Vodovod - Nogometni klub Grafičar-Vodovod (3.HNL istok)
NK Metalac - Nogometni klub Metalac (3.HNL istok)
NK Olimpija Osijek - Nogometni klub Olimpija (3.HNL istok)
NK Elektra Osijek - Nogometni klub Elektra Osijek (4. HNL istok)
NK LIO Osijek - Nogometni klub LIO Osijek (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)
NK Fortuna VNO Osijek - Nogometni klub Fortuna VNO Osijek (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)
NK Mursa Zanatlija Osijek - Nogometni klub Mursa Zanatlija Osijek (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)

Košarka
KK Osijek 2006 - Košarkaški klub Osijek 2006
KK Osijek - Košarkaški klub Osijek
KK Hrvatski Sokol 02 - Košarkaški klub Hrvatski Sokol 02

Rukomet
RK Osijek Elektromodul - Rukometni klub Osijek Elektromodul (1.HRL)

Kuglanje
Kandit Premijer
Konikom Osijek
Ženski kuglački klub - Osijek '97
Kuglački savez Osječko-baranjske županije]

Veslanje
Veslački klub IKTUS Osijek]

Ronjenje
Ronilački Centar Osijek

Boćanje
boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt
boćarski klub Olimpija

Ostali športovi
vaterpolo: Vidra, Osijek
taekwondo: taekwondo klub Osijek

Rekreacija
Sokolski dom
Gradski bazeni
Srednjoškolsko igralište
Teniski centar Osijek
Atletski klub Slavonija-žito

Mediji

Novine
Glas Slavonije
Slavonski dom
Metro express

Radio
Radio Plus
Slavonski radio
Gradski radio
Radio Osijek

Televizija
Slavonska televizija
Osječka televizija

Obrazovanje

Visokoškolske ustanove u Osijeku:
Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek]
Ekonomski fakultet
Elektrotehnički fakultet
Filozofski fakultet
Građevinski fakultet
Medicinski fakultet
Poljoprivredni fakultet
Pravni fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet
Učiteljski fakultet
Odjel za matematiku
Odjel za fiziku]
Odjel za kemiju
Odjel za biologiju
Umjetnička akademija
Evanđeoski teološki fakultet

Srednjoškolske ustanove u Osijeku:
Elektrotehnička i prometna škola Osijek
Strojarska tehnička škola Osijek
I. gimnazija Osijek
II. gimnazija Osijek
III. gimnazija Osijek
Medicinska škola Osijek
Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek
Graditeljsko-geodetska škola Osijek
Tehnološka škola "Ruđer Bošković" Osijek
Ekonomska i upravna škola Osijek
Ugostiteljsko-turistička škola Osijek
Obrtnička škola Osijek
Trgovačka i komercijalna škola "Davor Milas" Osijek
Škola za tekstil, dizajn i primjenjene umjetnosti Osijek
Škola za osposobljavanje i obrazovanje "Vinko Bek" Osijek
Glazbena škola Franje Kuhača Osijek
Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku
"Gaudeamus" Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti
Edunova - ustanova za obrazovanje odraslih

Osnovnoškolske ustanove u Osijeku:
O.Š. Franje Krežme Osijek
O.Š. Svete Ane Osijek
O.Š. Vladimira Becića Osijek
O.Š. Antuna Mihanovića Osijek
O.Š. Mladost Osijek
O.Š. Frana Krste Frankopana Osijek
O.Š. Vijenac Osijek
O.Š. Jagode Truhelke Osijek
O.Š. Ljudevita Gaja Osijek
O.Š. Tin Ujević Osijek
O.Š. Grigor Vitez Osijek
O.Š. Augusta Šenoa Osijek
O.Š. Dobriša Cesarić Osijek
O.Š. Ivan Filipović Osijek
O.Š. Retfala Osijek
O.Š. Višnjevac
O.Š. Josipovac
O.Š. Tenja

Udruge mladih

Izviđači
Izviđačka regija istok - Pročelnik
Portal izviđačkih aktivnosti - Scoutpark
Udruga izviđača "Slavonski hrast" Osijek član Saveza izviđača hrvatske
izviđački klub "Javor" Osijek udruga trenutno nije član SIH-a,
Odred izviđača "Drava" Osijek udruga trenutno nije član SIH-a,

Planinari
Hrvatsko planinarsko društvo "Bršljan-Jankovac"
Hrvatsko planinarsko društvo "Zanatlija" Osijek

Studenti
Europska udruga studenata prava - ELSA
Europska udruga studenata medicine - EMSA
Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska - CroMSIC

Slobodno vrijeme
Društvo za podvodne aktivnosti "Mursa"
Udruga ronilaca HVIDRA
Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa Osijek
Kinološko društvo Osijek
Motonautički klub "Drava"
Auto-moto klub Pannonius

Centri
Volonterski Centar Osijek
Centar za neformalnu edukaciju mladih - CnC
Eko centar Zlatna Greda
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava

Udruženja i društva

Ekologija i zaštita prirode [uredi]
Ekološko društvo Zeleni Osijek

Tehnika
Zajednica tehničke kulture Osijek

Kultura [uredi]
Udruga Šokačka Grana Osijek
Tamburaška škola "Batorek"
Hrvatska čitaonica
Hrvatski savez amaterskih mažoretskih timova
Hrvatski tamburaški savez u Osijeku
Hrvatski vokalni ansambl "Akord"
Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek
Hrvatsko čitateljsko društvo
Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Osijek 1862." HKUD "Osijek 1862." http://www.hkud-osijek1862.hr
Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Željezničar"
Hrvatsko-njemačko društvo Osijek
Hrvatsko obrtničko pjevačko i glazbeno društvo "Zrinski"
Hrvatsko pjevačko društvo "Lipa"
Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci u Osijeku
Matica hrvatska Osijek

Umjetnost
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek
Elite-klub za umjetnost

Društva [uredi]
Društvo agronoma Osijek
Društvo arhitekata
Društvo informatičara
Društvo građevisnkih tehničara
Društvo grafičkih inženjera i tehničara
Društvo inovatora Osječko-baranjske županije
Društvo invalida cerebralne i dječje paralize Osijek
Društvo mladih inovatora Osijek
Društvo održavatelja Osijek
Društvo prometnih inženjera i tehničara
Društvo psihologa Osijek
Društvo radiostezista Osijek
Društvo strojarskih inženjera i tehničara Osijek
Društvo za materijale
Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama Osijek
Hrvatski institut za lokalnu samoupravu
Društvo pedagoških tehničara kulture Osijeka
Hrvatsko društvo hrvatskih kozmetičara
Hrvatsko društvo za tenzide

Udruženja
Humanitarno udruženje "Izbjeglice iz BiH"
Savez inženjera i tehničara
Savez inženjera Slavonije i Baranje
Udruga geodeta Osječko-baranjske županije
Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj sredini
Udruženje umirovljenih obrtnika Osijek

Gospodarstvo
Osijek je veliko hrvatsko industrijsko središte, svojevremeno se moglo reći i da je bio više industrijaliziran od Zagreba; nazivalo ga se hrvatskim Manchesterom. Brojne poznate hrvatske robne marke, počevši od sitnih potrebština u domaćinstvu, se proizvode/su se proizvodile u Osijeku.

U Osijeku je, od industrija, nazočna strojogradnja (poljodjelski strojevi), proizvodnja sapuna, žigica, kemijska industrija (deterdženti), prehrambena industrija (sladorane, proizvodnja vafela, keksa, proizvodnja piva)...

Znamenitosti
Osječka tvrđa kandidat je za popis svjetske baštine UNESCO-a od 1999.g.

Poznate osobe
Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani.
Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore.Dragan Anđelić, umjetnik
Saša Anočić, glumac i redatelj
Marko Babić, nogometaš
Hrvoje Barišić, glumac
Doc.dr. Ivan Batory, liječnik, humanista
Nenad Bjelica, nogometaš
Josip Boček, umjetnik
Đorđe Bosanac, glumac
Ivan Brihta, kemičar
Zlatko Burić, danski glumac
Jagoda Cvetičanin, klaviristica
Slobodan Cvetičanin, operni pjevač
Igor Cvitanović, nogometaš
Bela Čikoš Sesija, slikar
Slobodanka Čolović, atletičarka
Ratko Divjak, glazbenik
Jelena Dokić, australska tenisačica
Ivan Faktor, konceptualni umjetnik
Francis, vojvoda od Tecka, otac kraljice Mary
Sanda Ham, jezikoslovka
Drago Hedl, novinar
Vladimir Herzog, brazilski revolucionar, sveučilišni profesor i novinar
Ivan Hetrich, TV-voditelj
Silvije Hum, TV novinar i voditelj
Anto Gardaš, književnik
Branimir Glavaš, predsjednik HDSSB-a
Goran Grgić, glumac
Ivica Grnja, nogometaš
Hugo Conrad von Hötzendorf, slikar
Kaja Ileš, rukometašica
Vane Ivanović, atletičar, brodovlasnik
Zvonimir Jurić, filmski i televizijski reditelj
Dragutin Kolbah, kemičar
Pajo Kolarić, glazbenik
Saša Kopljar, tv voditelj
Franjo Krežma, violinist
Vladimir Krstić, košarkaš
Franjo Kuhač, etnomuzikolog
Sebastijan Lehner, strip crtač
Tihomir Lelas, izumitelj "Megamina"
Vladimir Levak, TV-voditelj
Branko Lustig, filmski producent
Ivan Lukačević, nogometaš
Borna Marković, atletičar
Branko Mihaljević, skladatelj
Krešimir Mikić, glumac
Kiril Naumov, violinist
Oscar Nemon, kipar
Julije Njikoš, kompozitor
Zlatko Pejaković, pjevač
Davor Pejčinović, košarkaš
Kosta Perović, srpski košarkaš
Alen Petrović, nogometaš
Mirna Rajle-Brođanac, veslačica
Vlasta Ramljak, glumica
Elsa Reiner, kemičarka
Zvonimir Ridl, košarkaš
Tomislav Rukavina, nogometaš
Branko Schmit, filmski reditelj
Rativoj Seiwerth, kemičar
Robert Seligman, gimnastičar
Krunoslav Sili, karikaturist
Krunoslav Kićo Slabinac, pjevač
Josip Juraj Strossmayer, biskup
Vera Svoboda, pjevačica
Jasna Šekarić, sportaš
Franjo Šeper, kardinal i predstojnik Kongergacije za nauk vjere
Gita Šerman Kopljar, umjetnik
Vesna Škare Ožbolt, predsjednica stranke DC
Vladimir Šeks, predsjednik sabora RH
Miroslav Škoro, pjevač
Fabijan Šovagović, glumac
Robert Špehar, nogometaš
Slaven Špišić, glumac
Davor Špišić, pisac
Davor Šuker, nogometaš
Peter Titz, graditelj fisharmonike
Dado Topić, pjevač
Jagoda Truhelka, književnica
Davor Vrankić, umjetnik
Jurica Vranješ, nogometaš
Adolf Waldinger, slikar
Marin Skender, vratar
Stjepan Jukić, nogometaš
Vladimir Veljković, atletičar
Mirna Maras, TV voditeljica

Korisne informacije

Konzulati u Osijeku
Mađarska

Prijevoz
Zračna luka Osijek
Gradski prijevoz putnika Osijek
Panturist

Prometni putevi

Javni prijevoz
U Osijek se može doći željeznicom, koristeći usluge hrvatskih željeznica.
Autobusne tvrtke Panturist, Polet, APP, Croatiatrans i druge manje prijevozničke tvrtke prometuju do Osijeka.
Zračnim putem se može doći preko zračne luke Osijek.
Organizirani putnički riječni promet do Osijeka ne postoji.

 

 

 

OSIJEK

Osijek is the fourth largest city in Croatia with a population of 114,616 in 2001. It is the largest city and the economic and cultural centre of the eastern Croatian region of Slavonia, as well as the administrative center of Osijek-Baranja county. Osijek is located on the right bank of the river Drava, 25 kilometres (16 mi) upstream of its confluence with the Danube, at an elevation of 94 metres (310 ft).

Name
The name was given to the city due to its position on elevated ground which prevented the city being flooded by the local swamp waters. Its name Osijek comes from the Croatian (Slavic) word "oseka" which means "ebb tide" refers to the place of the ebb tide which was suitable for settlement.

Due to its past and its history within the Habsburg Monarchy and briefly in the Ottoman Empire and also due to the presence of German and Hungarian minorities throughout its history, Osijek also has (or had) its names in other languages, notably Hungarian: Eszék, German: Esseg, Latin: Essec, Turkish: Ösek. All those names were adjusted variations to the original Croatian given name. In Roman times Osijek was called Mursa Maior.

Institutions and industries
Major institutions in the city include the University Josip Juraj Strossmayer (established in 1975), the Croatian National Theatre, the Museum of Slavonia (established in 1877), and the printing house dating to 1735. The city also has several gymnasiums, the oldest of which dates to 1729, a drawing school from the 19th century, a zoological garden, a centre for the promotion of livestock breeding, and an institute for sugar beet farming.

Osijek is a major industrial centre that manufactures a broad range of goods and products. The match factory Drava was established here in 1856 and the factory Saponia is an important chemical refinery. Other industries include production of synthetic materials, agricultural machinery, metal furniture), wood and timber, textiles, footwear, and silk, as well as metal processing and printing. The local agricultural economy is strong, based upon farming, livestock breeding and fishing, with mills, a sugar processing plant, and a brewery.

History

Origins

St. Michael's Church, in Osijek's Baroque TvrđaThe beginnings of man's residence in Osijek goes back to Neolithic times, and the first known inhabitants belong to the Illyrian tribes. Roman emperor Hadrian raised the old settlement of Mursa to a colony with special privileges in 131. After that, Mursa had a turbulent history, with several decisive battles that took place here (among which the Battle of Mursa Major in 351 and the battle between Aureolus and Ingenuus in 260), deciding the destiny of the whole region. After their migration, the Croats made a settlement near the ruins of Mursa, giving it its present name, Osijek. Life was thriving here in the Middle Ages, but only traces of that life can be found today because the Turks destroyed everything they found and made a town to suit their style.

The earliest mentions of Osijek date to 1196. The town was a feudal property of the Korogyi family between 1353 and 1472. The city was sacked and destroyed by the Ottoman Empire on August 8, 1526. The Turks rebuilt it in oriental style and it was mentioned in the Turkish census of 1579. Suleiman I built here his famous, 8 kilometers long wooden bridge, considered to be one of the wonders of the world. The town was officially promoted to a city by the end of the 17th century.

Habsburg Empire
Osijek was restored to western rule when on September 29, 1687 it was occupied by the Habsburg Empire. Between 1712 and 1721, new Austrian authorities built a new fortress (authored by the architect Maximilian de Gosseau), known as Tvrđa. It is a unique urban and military complex that lies in the heart of the town. Its main central Holy Trinity Square is closed on the north by the building of the Military Command, on the west there is the Main Guard building and on the east is the Magistrate building (presently Museum of Slavonia). In the middle there is a monument to the plague, erected in 1729 by general Petras' widow. The Gornji Grad (Upper Town) was founded in 1692 and Donji Grad (Lower Town) followed on 1698. Tvrđa, Gornji and Donji grad continued as separate municipalities until 1786. In late 18th century it took over from Virovitica as the center of the Verőce county.

Secession Façade of OsijekIn 1809 Osijek was granted the title of a Free Royal City and during the early 19th century it was the largest city in Croatia. The city developed along the lines of other central European cities, with cultural, architectural and socio-economic influences filtering down from Vienna and Budapest.

During the 19th century, cultural life mostly revolved around the theatre, museums (the first museum was opened in 1877 by private donations), collections and printing houses (the Franciscans). City society, whose development was accompanied by a prosperous economy and developed trade relations, was related to religious festivals, public events (fairs), entertainment and sports. The Novi Grad (New Town) section of the city was built in the 19th century, as well as Retfala to the west.

20th century
The newest additions to the city include Sjenjak, Vijenac, Jug and Jug II, which were built in the 20th century. The city's geographical riverside location, and noted cultural and historical heritage — particularly the baroque Tvrđa, one of the most attractive structures in the region — facilitated the development of tourism.

During the war in Croatia from 1991 to 1995 the city avoided heavy destruction (as in occurred in nearby Vukovar, for example) and sustained moderate damage, especially to the center and main church of St. Peter and Paul[1] and to the periphery. More than a thousand (over 1200) civilians also died in the daily bombarding of the town during the aggression.[2] While some buildings still have mild damage, most often the occasional superficial pockmark from shelling, the city's facades are generally in good shape, due to extensive restoration in recent times, preserving the charm of its intricate Austro-Hungarian Baroque architecture in the older quarters of town.

Politics
At the last elections no party held a majority which is not unusual for Croatia as local elections have proportional representation. However the three mathematically possible coalitions have political problems that make coalition building unusually difficult.

At the elections held on the 25 November 2007, the Croatian Party of Rights (HSP) and the Croatian Democratic Assembly of Slavonia and Baranja (HDSSB) gained 7 seats each, the Social Democratic Party (SDP) 6 seats, the Croatian Democratic Union (HDZ) 4, and the Croatian People's Party – Liberal Democrats (HNS) 1.[1]. A possible coalition between HDSSB and SDP provoked criticism of the Social Democrats for lack of principle such as from Damir Kajin, who called it a 'sellotape coalition', alluding to the charges of war crimes that the HDSSB leader Branimir Glavaš is facing.[2] On the 26th December all parties were negotiating the possibility of a neutral administration of technocrats. [1]

Population
According to the 1910 census, the city had 31,388 inhabitants. One source lists 12,625 as Croats, 11,269 as Germans, 7,500 as Jews, and 3,729 as Magyars,[3] but note that these figures sum to more than the total population.

According to the 1981 census, the total population had reached 158,790, including 90,770 (57.16 per cent) Croats and 28,536 (17.97 per cent) Serbs.[citation needed]

Prior to the Croatian War of Independence, the 1991 census recorded a total population of 165,253, composed of 110,934 (67.1 per cent) Croats, 33,146 (20.0 per cent) Serbs, 3,156 (1.9 per cent) Hungarians, 276 (0.16 per cent) Germans and 17,741 (10.7 per cent) people categorised as Yugoslavs or 'others'.[citation needed]

According to the latest census, taken in 2001, the total population of Osijek is 114,616. Croats make up the majority of Osijek's citizens, comprising 86.58 per cent of the city's population. Other ethnicities include 8,767 (7.65 per cent) Serbs, 480 (0.42 per cent) Albanians, 211 (0.18 per cent) Bosniaks, 175 (0.15 per cent) Montenegrins, 1,154 (1.01 per cent) Hungarians, 178 (0.16 per cent) ethnic Macedonians, 124 (0.11 per cent) Roma, and others including 14 Jews.[4]

Osijek's population includes 96,600 (84.28 per cent) Roman Catholics, 78 (0.07 per cent) Eastern-rite Catholics, 8,619 (7.52 per cent) Orthodox Christians, and 966 (0.84 per cent) Muslims and others.[citation needed]

Sights and events

Kino Urania (Urania Cinema), OsijekOsijek remains a popular domestic tourist destination for its Baroque style, open spaces and ample recreational opportunities. The most important sights in the city include the main square, Trg Ante Starčevića, Tvrđa the 18th century Baroque citadel, the promenade along the Drava ("promenada"), and the suspension pedestrian bridge toward Baranja.

The Municipal Park of King Petar Krešimir IV and the Tomislav Park date from the beginning of the 20th century, and are protected national landmarks. Osijek is also home to one of the few Croatian zoological gardens, along the Drava river.

Numerous events take place in the city throughout the year. The most important of them are the Croatian Tambura Music Festival (in May), attended by tambura orchestras from all over Croatia and the Osijek Summer Nights (during June, July and August), a series of cultural and entertainment programs in the open, accompanied by excellent food and fairs. The Day of the City of Osijek is celebrated with a cultural and artistic activities and exhibitions.

The recreational and sports centre Copacabana, located on the left bank of the Drava river, provides opportunities for various water sports (outdoor swimming pools and a sand beach with various facilities) during the summer months. The city offers various playgrounds: football, handball, basketball, tennis courts, etc. Football club NK Osijek is playing in Prva HNL at Gradski vrt stadium.

Transport

Osijek tramTransport links to and from Osijek include major railway and highway junctions, a river port, and Osijek Airport. International flights from the airport to Cologne/Bonn Airport in Germany are due to commence in 2008. A full motorway, linking the important city to the rest of the Croatian motorway network and the major Pan-European corridor 5c, is well under construction and will reach Osijek by 2008. A small tram network runs through the city, which has been in continuous operation since 1884 and is the only tram network still in operation in Croatia outside of Zagreb. The network is currently being completely overhauled and more than doubled in length, and the city's old trams are being modernized.

Surroundings
The surroundings of Osijek provide excellent opportunities for hunting and angling on the Drava river and its backwaters. Hunting in the area known as Kopački Rit (in Baranja) is famous beyond the borders of Croatia.

The abundance of game and agriculture has made Osijek the country's semi-official gastronomical capital. Local dishes include traditional Slavonian-style specialities (kulen, paprika-flavoured sausage, other kinds of sausages, ham, bacon, dairy products), as well as venison and fish dishes such as the famous riblji paprikaš (fish stew made with paprika). The Osijek beer (Osječko pivo) and Baranja wines are offered in restaurants in the town and its surroundings.

Famous people from Osijek
Main article: List of people from Osijek
Famous people who were born or have lived in Osijek include Matija Petar Katančić, an 18th century Croatian writer, professor of archaeology, translator of the Bible into Croatian, and author of the first paper over the archaeology in Croatia), Josip Juraj Strossmayer, a Croatian Maecenas bishop, Franjo Šeper, Archbishop of Zagreb from 1960-1968, and Prefect of the Congregation for the Doctrine of the Faith from 1968-1981, Francis, Duke of Teck, a German prince and father of Mary of Teck, later Queen Mary, hence the great grandfather of Queen Elizabeth II, politicians Vladimir Šeks and Branimir Glavaš, painters Adolf Waldinger and Bela Čikoš Sesija, musicians Franjo Krežma, Miroslav Škoro, Branko Mihaljević and Krunoslav Slabinac, historian Ferdo Šišić, TV journalist Vladimir Herzog, Hollywood producer Branko Lustig, footballers Davor Šuker and Franjo Glaser, and tennis player Jelena Dokić. Nobel Prize winners Lavoslav (Leopold) Ružička and Vladimir Prelog also lived in the city, as did meteorologist and seismologist Andrija Mohorovičić.

Twin towns

Sign showing Osijek's twin townsOsijek is twinned with:[5]

Budapest, XIII district, Hungary
Lausanne, Switzerland
Maribor, Slovenia
Nitra, Slovakia
Pécs, Hungary
Pforzheim, Germany
Ploieşti, Romania
Tuzla, Bosnia and Herzegovina

wikipedia.org